Odgovor je DA, ako želite, i to veoma lako. Ali prvo SEBI odgovorite na pitanja:

- Jeste li razmišljali šta se dešava sa iskorišćenim jednokratnim pelenama i kakav to ima uticaj na okolinu?
- Jeste li vidjeli kako izgleda iskorišćena jednokratna pelena nakon nekoliko mjeseci?
- Jeste li razmišljali koliko bi bila teška gomila iskorišćenih pelena ako biste ih sakupili tri godine?
- A koliko bi tek bila teška gomila od dvoje ili troje djece, a koliko od svih beba zajedno u vašem gradu koje se nalaze na zajedničkoj deponiji?
Jesmo li vas motivisali da dalje istražujete ili da odmah odaberete platnene proizvode?

Kako se osjećate kada vidite plastične kese, boce, kutije i drugo pored kuća, rijeka, puteva...?

Da li ste razmišljali šta se dešava sa punom kesom iskorišćenih jednokratnih pelena koju ste juče ubacili u kontejner? Koliko je još takvih kesa danas dodato u vašem naselju, gradu, državi? Ako možda ranije nijesmo razmišljali o tome, vrijeme je da počnemo.

Možda nijeste znali da je u jednokratnim pelenama: 61% plastike, oko 34% drveta (papira) i 5% nepoznatog. (Izvor: zerowastemontenegro.me).

Zbog plastike u svom sastavu jednokratnoj peleni je potrebno oko 500 godina da se razgradi. Ako dijete iskoristi preko 5000 takvih pelena, to je oko jedne tone toksičnog otpada! (Izvori: wikipedia.com, bebac.com, gradjevinarstvo.rs...).

Procijenjeno je da se za godinu dana na prostoru EU odbaci blizu 7 miliona tona iskorišćenih jednokratnih pelena (Izvor: breakfreefromplastic.org).

Prema svjetskim podacima po količini otpada jednokratne pelene se nalaze na trećem mestu na komunalnim deponijama. (Izvor: Wikipedia.org). Tome se dodaju jednokratni higijenski ulošci za žene koji imaju sličan sastav i osobine.

Pošto na deponijama zauzimaju veliki prostor, a ne postoji mogućnost reciklaže i tokom razgradnje ispuštaju štetne materije, jedino rješenje je spaljivanje. Međutim, za spaljivanje su potrebne specijalne peći sa posebnom kontrolom izduvnih gasova.

Takođe, sadržaj pelena često sadrži žive ćelije bolesti iz vakcina koje bebe dobijaju. Kontaminacija tla ovakvim supstancama može biti opasna ukoliko prodru u sisteme podzemnih voda.

Postoji i opasnost od širenja bolesti tokom njihove razgradnje, jer se u tlo ispuštaju razne hemikalije, među kojima je i dioksin koji je poznat kao kancerogen.

Sa druge strane platnene pelene se poslije upotrebe ne bacaju, nego se višestruko mogu koristiti kroz cijeli pelenaški staž za jedno ili više djece. Za njihovo održavanje potrebna su 2-3 dodatna ciklusa pranja nedjeljno.

Neke države su uvele novčane stimulanse za roditelje koji koriste platnene pelene (Engleska), a neke uvode restrikcije na prodaju jednokratnih pelena (Francuska) iz čega se jasno vidi ne samo deklarativna nego i praktična ekolološka osviješćenost.

Pelene za bebe, kao i ulošci za žene (nezavisno od čega su izrađeni), nijesu pomodarstvo i luksuz nego neophodnost u određenim periodima. Regulacija zakonskih propisa u smislu ukidanja ili smanjivanja stope PDV-a na ove proizvode kao i druge adekvatne mjere bi pomogle mnogim porodicama.

Posebno ako se sistemski podrži proizvodnja i korišćenje platnenih pelena i uložaka, doprinos bi bio višestruk, a prije svega unapređivanje zdravlja, smanjenje otpada i poboljšanje materijalnog statusa porodica.

Crna Gora je napravila ohrabrujući korak time što je ovaj projekat prvorangiran na konkursu Zavoda za zapošljavanje 2023. godine, što je i značajno pomoglo njegovu realizaciju.

Dok čekamo da naša država nastavi ohrabrujuće korake po tom pitanju, mi ovako dajemo svoj doprinos.

Zemlja nije za jednokratnu upotrebu!

Dakle, imate izbor: hoćete li očistiti tonu toksičnog otpada ili ne?